Prilikom prelaska iz jedne u drugu životnu fazu insekti se presvlače, odnosno napuštaju opnu - omotač, koju najčešće nazivamo ,,košuljica”. Međutim, jedan dio insekata nikada ne dovrši transformaciju, već ostaju bespomoćno zaglavljeni između tih faza. Razlozi za ovu pojavu su različiti, a najčešće se događa da jedno ili oba krila ne uspiju da se izvuku iz košuljice. Ovdje postoje i spoljašnji razlozi poput masnoće vode, odnosno čistoće same vodene površine gdje se često događa da prljava zapjenušala voda zaglavi u transformaciji vodenog isekta i ostavi ga bespomoćnim. Kategorije ovih vodenih insekata nazivamo na engleskom: cripple (osakaćeni, nesposobni insekti).
Postoji veliki broj autora (i tajera) koji smatraju da većina insekata ipak uspijeva da se presvuče, ali da su mušice koje imitiraju tu prelaznu fazu uspješne – lovne zato što ih ribe rado love u tom stanju, jer su ,,ranjive”- lako dostupne. Nije zanemarljiv broj onih koji misle da tu transformaciju - fazu veliki broj insekata gotovo nikada ne doživi (prelazak iz vode u spoljašnu sredinu).
Niz faktora uzrokuje razloge zbog kojih vodeni insekti mogu da se ,,zaglave” u procesu transformacije, odnosno uspješnosti izletanja iz vode. Prije svega to su spoljašnja temperatura – temperatura vazduha, i unutrašnja temperatura – temperatura vode. Ako je sunčan (topao) dan, sa malo vjetra, uspješnost te transformacije će biti veća nego po kišnom i hladnom danu. Razloge za (ne)uspješnost transformacije trebamo tražiti u brzini vodene struje jer je poznato da insekti lakše probijaju površinu vode na brzoj talasastoj vodi, nego na onoj sporoj, gdje se površina vode ponaša kao elestična membrana.
Vodena površina na takvim sporim djelovima postaje postaje poblem i za veće insekte, pa je na ovim mjestima ,,gozba” zagarantovana i za veće primjerke riba.
Što se ribolovaca tiče, potrebno je znati da je ribama kod ove faze veoma bitno kako insekt izgleda. One nerijetko znaju da uzimaju na pola presvučene insekte koji bi se kasnije možda i uspješno otrgli iz košuljice. To je razlog zbog koga su ove imitacije vrlo uspješne, čak i u slučajevima kada u rojenju nema mnogo onesposobljenih insekata. Zato je ogroman procenat uspješnosti vještačkih kreacija mušica koje imitiraju mušice ,,u filmu”, pupe, plivajuće nimfe, i sl.
Ovaj period u životnom ciklusu vodenih insekata imitiramo sa mnogobrojnim uspješnim kreacijama vještačkih mušica. Najčešći naziv za sve njih je - emerdžeri. Emerdžer je prelaz između dvije faze kod rojenja vodenih insekata, odnosno faze između larve-nimfe i krilatog oblika insekta.
Sve emerdžeri po svojim fazama ili ciklusima u preobražaju iz nimfe u formiranog insekta dijelimo na one kojima se lovi u filmu (to su mušice koje se nalaze odmah ispod površinskog sloja vode ili zalijepljene za površinu vode-film, poput plivajućih nimfi i pupa, zatim na emerdžere koji su pola-pola, jedan dio insekta se nalaze se na površini vode (tek raspucala krila) a drugi (tijelo u vodi u filmu), i na ,,pravu” emerdžer fazu kada imitiramo insekta koji je zalijepljen za površinu vode, samo što ne poleti, sa gotovo forimiranim – raširenim krilima i košuljicom koju ostavlja za sobom na vodi.
Uspješnost ribolova sa emerdžer mušicama je gotovo zagarantovana, naročito ako navedene imitacije koristimo za brzake i talasiće.S.B. Murino